Povijest - Jama Baredine
Prapovijest i rimsko doba
Jama Baredine poznata je još od davnina o čemu svjedoče u njoj pronađeni ostaci pretpovijesne keramike. Pretpostavlja se da je taj naš daleki predak vjerojatno za sušnih ljeta ostavljao ovdje svoje posude da se kap po kap, napune dragocjenom vodom. S pojavom poljoprivrede na ovim prostorima te kasnije, u rimsko doba, u periodu formiranja parcela (s početkom prije 2000 godina) jama je bila korištena za odbacivanje kamenja prilikom čišćenja i obrađivanja okolnih polja. U tom dugogodišnjem procesu gornji dijelovi jame bivaju gotovo u potpunosti zatrpani.
Prva istraživanja
Značaj ove jame prepoznali su članovi Speleološkog društva Proteus iz Poreča te od 1973 počinje i sustavno istraživanje. Tada su kod spuštanja u niže dijelove jame otkrili vertikalu koja vodi prema podzemnim jezerima. U to doba, sa relativno skromnom opremom i za tu namjenu specijalno izgrađenim ljestvicama jamu su istražili do dna, odnosno do dva podzemna jezera na 116 m dubine. Izmjerena dubina vode iznosila je 6 m u prvom i 16 m u drugom jezeru. Također u to vrijeme, u tršćanskom katastru, pronađen je zapis da je 1926. god gornji dio jame istraživan od tamošnjih speleologa.
Uređenje i turistička valorizacija
U cilju turističke valorizacije u više navrata
speleolozi su organizirali posjete, a istovremeno su pokrenuli zaštitu značajnijih speleoloških objekata Poreštine. Na njihov poticaj zbog svoje posebnosti Jama Baredine je 1986. godine proglašena geomorfološkim spomenikom prirode. Početkom devedesetih godina počinju konkretni radovi na njezinom uređenju, a 1995. godine, podržana od Turističkih zajednica županije, grada Poreča i mještana Nove Vasi, otvorena je i uređena za posjet kao prvi speleološki lokalitet Istre. U narednih nekoliko godina uređena je infrastruktura, a ponuda je obogaćena raznovrsnim sadržajima čime su stvoreni uvjeti za kvalitetniji boravak posjetitelja u jami i oko nje.